Od 1. siječnja 2017. godine u primjeni su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 115/16.).

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Iznimno, promjene koje se odnose na vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca primjenjuju se već kod prijave poreza na dobitak za 2016. godinu, dok se izmjene u vezi s 50 % porezno priznatih troškova (umjesto dosadašnjih 70 %) za osobe automobile i druga prijevozna sredstva zaposlenih i rukovodnih osoba primjenjuju tek od 1. siječnja 2018. godine. U nastavku ćemo se osvrnuti na najvažnije izmjene i dopune Zakona.

 

1. POREZNA STOPA (čl. 28. Zakona)

Stopa poreza na dobitak smanjena je i sada iznosi 18 %. Ujedno je uvedena i niža stopa poreza na dobitak od 12 % za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare ukupni prihod do 3.000.000.00 kn.

Prema tome, primjena stope od 18 % ili 12 % od 1. siječnja 2017. godine ovisi isključivo o prihodu poreznog razdoblja. Ako poduzetnik u 2017. ostvari ukupni prihod veći od 3.000.000.00 kn, njegov će se dobitak oporezovati stopom od 18 % za razliku od onoga koji ostvari ukupni prihod u svoti od 3.000.000.00 kn ili manje. On će kod obračuna poreza na dobitak za 2017. godinu primijeniti stopu od 12 % neovisno o tome obračunava li porez na dobitak prema “obračunskom načelu” ili je odabrao oporezivanje prema “novčanom načelu”.

 

2. UTVRĐIVANJE OSNOVICE POREZA NA DOBITAK PREMA NOVČANOM NAČELU (čl. 5. Zakona)

Najveća je novost mogućost primjene “novčanog načela” za utvrđivanja osnovice poreza na dobitak za one porezne obveznike koji u prethodnom poreznom razdoblju nisu ostvarili ukupni prihod veći od 3.000.000.00 kn. Važno je naglasiti kako ti poduzetnici nemaju obvezu primjene novčanog načela, već je njima dana mogućnost da je izaberu ako smatraju da će im to biti povoljnije u odnosu na “obračunsku metodu”. Oni imaju pravo izbora!

 

Ali poduzetnici koji su obveznici PDV-a primjenu “novčanog načela” za utvrđivanje osnovice poreza na dobitak mogu primijeniti samo ako postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama primjenjuju  kod plaćanja PDV-a u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. To znači da oni poduzetnici koji PDV plaćaju prema obračunanim naknadama ne mogu porez na dobitak plaćati prema novčanom načelu - unatoč tome što su ostvarili ukupni prihod manji od 3 milijuna kuna. Oni zadržavaju “obračunsku metodu” pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, ali porez plaćaju po stopi od 12 %.

 

“Mali porezni obveznik” koji želi primjenjivati novčano načelo obvezan je Poreznoj upravi dostaviti Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice najkasnije 15 dana nakon početa poreznoga razdoblja. Iznimno za 2017. godinu rok je do 31.1.2017. Prema tome, porezni obveznik koji je u 2016. godini ostvario ukupni prihod do 3.000.000.00 kn i ostavio taj Zahtjev Poreznoj upravi do 31.1.2017., moga bi primjenjivati novčano načelo od 1.1.2017. Međutim, podnošenje te Izjave ne znači da će poduzetnik uistinu obračunati porez na dobitak za 2017. godinu primjenom novčanog načela! Naime, u trenutku podnošenja Izjave on ne zna koliko će iznositi ukupni prihod u 2017. godini. Ako ostvari ukupni prihod veći od 3.000.000.00 kn - neće moći primijeniti novčano načelo (niti primijeniti nižu stopu od 12 %), unatoč tome što je na početku godine Poreznoj upravi ostavio Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice.

 

Za utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu, poreza osnovica (razlika prihoda i rashoda utvrđena prema računovodstvenim propisima), prije propisanih dodatnih uvećanja ili umanjenja (npr. za troškove reprezentacije, za dividende itd.), uvećava se ili smanjuje za određene nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke / gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke / gubitke, i to:

 

I. uvećanje za:

1. rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.
2. rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine.
3. rashode vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupca za isporučena dobra i obavljene usluge.
4. rashode od rezerviranja.
5. rashode od nerealiziranih tečajnih razlika.
6. rashode od ostalih nenovčanih transakcija.
7. smanjenja potraživanja od poslovnih aktivnosti.
8. smanjenja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode.
9. smanjenja zaliha.
10. povećanja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti.
11. povećanja kratkoročnih obveza po snovi kamata priznatih u rashode.
12. ostale korekcije koje povećavaju dobitak.

 

II. smanjenja za:

1. prihode od vrijednosnih usklađenja financijske imovine.
2. prihode od rezerviranja.
3. prihode od nerealiziranih tečajnih razlika.
4. prihode od ostalih nenovčanih transakcija.
5. povećanja potraživanja od poslovnih aktivnost.
6. povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode.
7. povećanja zaliha.
8. smanjenja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti.
9. smanjenja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode.
10. ostale korekcije koje smanjuju dobitak.

 

Na kraju poreznog razdoblja u kojemu se primjenjuje novčano načelo, utvrđeni dobitak, osim korekcija za prethodno navedene stavke, treba uvećati za obveze prema zaposlenicima.

 

Nakon što će se pojedine stavke realizirati ili nakon proteka roka za naplatu nekih od prethodno navedenih stavaka, one će se uključiti u poreznu osnovicu, vodeći pritom računa da ne dođe do dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog smanjenja porezne osnovice.

 

Poduzetnik koji je odabrao plaćanje poreza na dobitak prema novčanom načelu, obvezan je takav način oporezivanja zadržati najmanje tri porezna razdoblja - uz uvjet da niti u jednom od tih poreznih razdoblja ukupni prihod ne prijeđe 3.000.000.00 kn.